 |
| 
Aktuelnosti iz nauke i tehnologije

008
Oktobar 2004.
|
|
|
| Da
li vam ptičje cvrkutanje nešto znači?
Od pradavnih vremena ljudi slušaju
cvrkut ptica, prepoznaju određene vrste po boji njihovih glasova
i melodičnim pesmama. Vrlo često mogu da odrede njihovo raspoloženje,
pa i da ih uspešno imitiraju. Međutim, tek od pedesetih godina
prošlog veka, kada su se pojavili prvi uređaji za beleženje
zvuka, naučnici su počeli da snimaju ptičje glasove, analiziraju
njihove frekvencije i ritmičke karakteristike i na taj način
stvari stave u naučni kontekst
|
|
|
| Da li se treba
stideti Darvina?
Očekivani epilog je već tu. Posle burne reakcije ogromnog
dela javnosti povodom odluke sada već bivše republičke ministarke
za prosvetu i sport da se teorija evolucije izbaci iz plana
i programa biologije u osnovnoj školi, Darvinov "Postanak
vrsta" ponovo ima mesto koje mu pripada. Proterivanjem
jedne od najsuverenijih naučnih teorija kroz čitavu istoriju
nauke, nove generacije mladih ostale bi uskraćene za delo
koje leži u samom temelju savremene evolucione biologije i
čitavu biologiju čini teorijski dobro zasnovanom naukom |
|
|
| Planeta Milanković
Ove godine navršilo se 125 godina od rođenja Milutina Milankovića,
jednog od najvećih srpskih naučnika, koga je NASA svrstala
u 15 najznačanijih naučnika svih vremena koji su se bavili
naukama o Zemlji. Milankovićevo ime se danas sve češće pominje
u naučnim raspravama širom sveta zahvaljujući njegovom Kanonu
osunčavanja koji je rešio tajnu uticaja astronomskih činilaca
na klimu |
|
|
 |
| |
| 150 godina
od rođenja Mihajla Pupina
Životni put Mihajla Pupina vodio je od njegovog rodnog mesta
Idvora, preko Pančeva i Praga, gde se školovao, do Njujorka,
gde je posle velike borbe za opstanak stekao diplomu Kolumbija
koledža, zatim Kembridža, gde je dopunjavao svoja teorijska
znanja, i Berlina, gde je doktorirao i nazad do Njujorka,
gde je bio dugogodišnji profesor i gde je stekao svetsku slavu
svojim teorijskim i eksperimentalnim radom na razvoju telekomunikacija.
U toku čitavog života ostao je tesno povezan sa svojim sunarodnicima,
pomagao im u teškim trenucima ratova, osnovao više fondova
i bio jedno vreme prvi diplomata Srbije u SAD |
|
|
| Pripreme
za Svetsku godinu fizike
2005.
Poslednjih godina u svetu je osetno smanjeno interesovanje
za fiziku. Zbog toga je Evropsko društvo fizičara (EPS) pokrenulo
inicijativu da 2005. bude obeležena kao Svetska godina fizike,
u kojoj se navršava 100 godina od čuvene Ajnštajnove 1905.
kada je izveo svoju slavnu jednačinu E
= mc2 i stekao status ikone moderne
fizike |
|
|
| Solarne kuće 21. veka:
Solarni fotonaponski moduli
kao građevinski elementi
Fotonaponska konverzija sunčeve energije u električnu ima
najbrži trend razvoja u oblasti arhitektonske primene solarnih
ćelija koje se integrišu u fasade i krovove građevinskih objekata
zamenjujući standardne građevinske elemente. Takvi solarni
sistemi se preko odgovarajuće energetske elektronike vezuju
na lokalnu elektrodistributivnu mrežu, koja "pegla"
neravnomernu proizvodnju solarnih ćelija preuzimajući viškove
i namirujući manjkove električne energije u pojedinim periodima
dana |
|
|
|
AIDS:
Da li posle dvadeset godina naziremo svetlost na kraju tunela?
Pisana istorija epidemije AIDS-a zvanično je počela u junu
1981. godine. Danas znamo da je ova epidemija potmulo tinjala
i više prethodnih decenija. Takođe je sasvim izvesno da će
potrajati i u ovom, tek započetom veku, i da ćemo biti svedoci
novih dostignuća ali i novih strahova od ove bolesti, kojoj
je u istoriji medicine, ne samo metaforički, rival jedino
"crna smrt" |
|
|
 |
| 56 |
Ginekološka
endokrinologija |
|
| Da li i menopauza
može biti prijatan deo života žene?
S obzirom da se životni vek žene produžio, ona skoro trećinu
svog životnog doba proživi u ovoj veoma važnoj fazi, karakterističnoj
po promenama u organizmu koje mogu biti vrlo neprijatne. Da
li hormonska terapija može pomoći u poboljšanju kvaliteta
života žene ili ne? |
|
| |
| Najstarija
vaga
na evropskom tlu
I posle gotovo dvadeset godina od slučajnog otkrića delova
ručne vage na jednom od praistorijskih naselja u blizini Novog
Bečeja, "vaga sa Bordoša" predstavlja za sada jedinstveni
materijalni dokaz korišćenja ovog drevnog mernog instrumenta
na prostoru Balkana i Srednje Evrope. Veoma su joj slične
dve kultne vage od zlata iz šaht groba III u Mikeni, što nesumnjivo
govori o tome da su oblik i sistem merenja preuzeti iz mikenske
civilizacije |
|
|
O plavom
i crnomanjastom
U indoevropskom jezičkom arealu među terminima kojima se
danas označavaju koloritne razlike, samo naziv crvenog ima
zajednicki (pretpostavljeni praindo-evropski) koren, u srpskom
zastupljen u rečima rudeti (se), rus, riđ, riđast.
Sa ostalim bojama situacija je znatno konfuznija, najviše
kad je u pitanju polje plave boje. Stare narode su zapravo
fascinirali svetlost i sjaj, a ne boja u današnjem značenju,
pa su prema svetlosti i sjaju i ocenjivali svet oko sebe |
|
|
| Genetika
nekontrolisanih urbanih procesa
Promene koje su se odvijale u Beogradu na samom kraju prošlog
veka drastičan su i ekstreman primer munjevite transformacije
grada koja se ne može objasniti na konvencionalan način. U
nastojanju da razviju novu metodologiju za uočavanje i razumevanje
sila koje menjaju gradove uopšte (dakle, ne samo Beograd),
članovi istraživačkog i dizajnerskog tima, stacionirani u
Roterdamu i Beogradu, osnovali su Stelt grupu |
|
|
| Prostor i sinteza
Sinteza tradicije i stvaralaštva novog, uspešno jedinstvo
koje bi donelo novi kvalitet prostora kao životnog ambijenta
u totalu, predstavlja jednu od najtežih sinteza koje je ljudski
duh u stanju da izvede
|
|
|